Grad Zagreb
Drugi obrazovni materijali za 2024./2025. - razredna nastava
Drugi obrazovni materijali za 2024./2025. - predmetna nastava
Drugi obrazovni materijali za 2024./2025. - učenici s posebnim potrebama
« Lipanj 2022 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
Najvažniji cilj je ulagati u mlade
Povodom Dana škole razgovarali smo s načelnikom Općine Rugvica Matom Čičkom kako bismo saznali na koji način se planira olakšati život stanovnicima ovog kraja.
Možete li nam se predstaviti i reći nekoliko riječi o sebi?
Zovem se Mato Čičak, načelnik sam Općine Rugvica i saborski zastupnik. Rođen sam i cijeli život živim u Rugvici. Obnašao sam u niz javnih funkcija u sportskim kolektivima, Zajednici sportskih udruga, nogometnim klubovima, zadnje četiri godine sam načelnik općine.
Kako Vam se čine radionice koje je Osnovna škola Rugvica organizirala povodom Dana škole?
Ovo je jedan drugačiji pristup samom Danu škole, do sad ste imali priredbe i mislim da su radionice bolje, kvalitetnije i da posjetitelji mogu puno toga vidjeti te direktno popričati s učenicima koji sudjeluju u ovim radionicama.
Kada biste trebali izdvojiti neke od projekata koji su realizirani pod Vašim vodstvom i na koje ste posebno ponosni, koji bi to bili?
Posebno sam ponosan na vrtić koji će se početi graditi ovog ljeta u Jalševcu Nartskom, za što smo dobili 10 milijuna kuna iz europskih fondova. Drugi projekt je prenamjena Društvenog doma u Jalševcu Nartskom, u dječji vrtić u koji je prošle godine krenulo 115 mališana. To su mi najdraži projekti.
Kako vidite razvoj Općine Rugvica, koji su ključni ciljevi u sljedeće 3 godine?
Razvoj ide jako dobro, imamo veliki broj novih vrijednih investicija koje dolaze u Općinu Rugvicu i koje nam pomažu da unaprijedimo infrastrukturu, kako bismo popravili kvalitetu života stanovnika. Ono što je najvažnije i što smo sebi uzeli za cilj je upravo ulaganje u mlade. Smanjili smo cijenu vrtića za 250kn i osigurali besplatne knjige svakom učeniku od kad sam ja načelnik ove općine.
Hvala na razgovoru!
Intervjuirale: Helena Pralas i Ena Anić 7.d
U utorak 24. 4. su osmaši OŠ Rugvica posjetili Srednju školu Dugo Selo povodom Dana otvorenih vrata. Tom prilikom je budućim srednjoškolcima predstavljeno što mogu očekivati i zašto bi trebali izabrati jedno od zanimanja koje nudi ta škola. Učenici su u uvodnom dijelu upoznali povijest SŠ Dugo Selo te su potom razgledavali školu. Najzanimljiviji događaj za nas učenike je bilo sudjelovanje u radionicama i gledanje prezentacija kroz koje smo pobliže upoznali smjerove koje škola nudi.
Škola je predstavila 6 smjerova: elektroinstalater, tehničar za računalstvo, računalni tehničar za strojarstvo, frizer, ekonomist i gimnazijalac.
Učenici su bili podijeljeni u grupe zajedno s učenicima OŠ Božjakovina te su se uputili na radionice po vlastitom izboru.
Zamolili smo učenike 8. d razreda Anu, Jakova i Lanu da nam ispričaju svoje dojmove.
Lana: Mislim da je ekonomija vrlo zanimljiv i zabavan smjer, ali malo me iznenadilo mnoštvo nepoznatih stručnih riječi. Sviđa mi se što se nakon završenog ekonomskog smjera može raditi u bankama, osiguranju, turizmu, trgovinama, različitim državnim institucijama ili kao privatni poduzetnik.
Mislim da neke radionice nisu imale povezanost s ekonomijom. Najviše mi se svidjela posljednja radionica pod nazivom “ Pričajmo o pričanju!” Učenice Srednje škole Dugo Selo su nam prezentirale što je verbalna, a što je neverbalna komunikacija.
Jakov: Računalstvo mi izgleda kao vrlo zanimljiv smjer zato jer me oduvijek zanimalo sastavljanje računala i instaliranje programa. Najviše mi se svidjela radionica “Tehničar za strojarstvo”. Upoznali smo se s različitim strojevima i kako možemo njima upravljati pomoću računala. Prezentacija smjera je bila dobro osmišljena.
Ana: Odlučila sam posjetiti radionicu za smjer frizera i odlično sam se zabavila. Učenice 4. razreda pokazale su nam svoje vještine pravljenja frizura i kozmetičarske usluge koje su usavršile tijekom školovanja u toj školi. Izrađivale su nam frizure, šminkale nas i radile manikuru. Jako mi se svidjela moja nova frizura, a i atmosfera je bila vrlo ugodna i opuštajuća.
Novinarka: Gabriela Gavran 8.d
Šesti razredi naše škole nedavno su posjetili Tehnički muzej “Nikola Tesla” u Zagrebu.
Pri dolasku nas je dočekao zaposlenik muzeja koji nam je pokazao razne naprave i rad struje.
Tamo smo saznali da Nikola Tesla nije izumio struju, već je samo otkrio ono što ljudi prije njega nisu. Odnosno struja je postojala oduvijek, samo je Nikola Tesla prvi otkrio kako radi.
Potom je pozvao dvoje učenika da mu pomognu u izvođenju pokusa.
Na slici možete vidjeti naprave pomoću kojih se nekada proizvodila struja.
Nakon toga krenuli smo u obilazak muzeja. Prvo smo vidjeli oruđe i naprave kojima su se nekad služili za rad u rudniku.
Sljedeće što smo vidjeli je bilo ono čemu smo se najviše veselili, a to je rudnik. Ulaskom u rudnik zatekla nas je velika količina ugljena i pruga koja je služila za prijevoz ugljena u vagonima do izlaza. Što smo dulje hodali, rudnik je bio sve niži. Razlog tome je sprječavanje urušavanja rudnika, jer što je prolaz u rudniku manji, manja je i vjerojatnost da će se urušiti.
Rudnik je bio slabo osvijetljen, a na tlu su se nalazile hrpe ugljena. Došli smo do dijela s dizalima. Prvo dizalo služilo je za transport ugljena, a drugo dizalo za transport ljudi. Tamo se nalazio i telefon koji je služio za komunikaciju ljudima u rudniku.
Povodom Dana ružičastih majica razgovarali smo s djelatnicom naše škole Gordanom Salontaj. Tom prilikom postavili smo joj nekoliko pitanja.
Vidimo da nosite ružičastu majicu. Koju poruku želite time poslati?
Želim poslati poruku kako je važno unaprijed spriječiti vršnjačko nasilje kroz upoznavanje djece s posljedicama nasilja, pomoću raznih radionica i razgovorom, a i samo obilježavanje Dana ružičastih majica šalje dobru poruku.
Što je uzrok vršnjačkog nasilja?
Uzroka vršnjačkog nasilja je puno, može biti ljubomora, diskriminacija, loš kućni odgoj, društvene mreže, slaba komunikacija i loše društvo.
Što mislite kako bi se vršnjačko nasilje moglo spriječiti?
Uz gore navedene primjere kojim bi se moglo spriječiti vršnjačko nasilje, mislim da je važno ukoliko i dođe do nasilja, primjerenom sankcijom dati do znanja kako takvi postupci ne smiju proći nekažnjeno. Isto tako važno je da dijete shvati gdje je pogriješilo i da to više ne radi.
Jeste li ikada spriječili vršnjačko nasilje i na koji način?
Jesam, spriječila sam dvoje učenika koji su se spremali potuči da to i naprave i rekla sam im da se problemi ne rješavaju šakama, odvela sam ih pedagogu gdje im je objašnjeno da moraju mirnim putem riješiti probleme i pomiriti se.
Hvala Vam na razgovoru!
Novinarke Antonija Kocijan i Lorena Ćosić 6.d
28. veljače 2018.
Nasilje treba odmah prijaviti
U našoj školi obilježili smo Dan ružičastih majica. Porazgovarali smo s učenicom naše škole - Anamarijom Šagud o vršnjačkom nasilju.
Vidimo da nosiš ružičastu majicu. Koju poruku želiš time poslati?
Želim poslati poruku djeci koja trpe vršnjačko nasilje da nisu sama i da se bore protiv nasilja. Čim počne netko nad djetetom vršiti bullying treba odmah prijaviti roditeljima, učiteljima ili stručnoj službi, a ne držati u sebi. Dugotrajno zlostavljanje može ostaviti posljedice na ljudsku psihu i u daljnjem životu osoba može imati traume i strahove.
Što je uzrok vršnjačkog nasilja?
Uglavnom je to ljubomora vršnjaka. Ako dijete ima drugačiji stil oblačenja od većine ili u nekim drugim stvarima odskače od prosjeka, postoji rizik da ga počnu zvati pogrdnim imenima i da započne bullying nad njim.
Što misliš kako bi se vršnjačko nasilje moglo spriječiti?
Mislim da bi se pojačano trebalo educirati učenike o nasilju i trebale bi se redovito održavati radionice s ciljem osvještavanja učenika da se problemi mogu riješiti i mirnijim putem, a ne bullyngom, a da nas razlike među nama obogaćuju i ne ugrožavaju.
Hvala na razgovoru!
Lorena Ćosić i Antonija Kocijan, 6.d
Važno je baviti se sportom, ali škola je najvažnija!
Lino višebojac je natjecanje hrvatskih osnovnih škola u kojem se nagrađuje pravi, pozitivan, sportski duh. Naša škola ugostila je Lina i uspješne taekwondo sportaše, obitelj Radoš. Razgovarali smo s Ivom i Ivanom Radoš o njihovim počecima treniranja i onome što za njih znači sport.
Recite nam ukratko nešto o sebi.
Iva: Moje ime je Iva Radoš i ja sam klupska europska prvakinja u taekwondou i atletska europska prvakinja, treća sam u svijetu. Treniram taekwondo već 13 godina. Studiram ekonomiju na Veleučilištu Vern i treća sam godina.
Ivan: Zovem se Ivan Radoš, imam 19 godina i studiram na Veleučilištu Vern. Treniram taekwondo već dugo vremena. Počeo sam sa 7 godina i sada imam crni pojas.
Kakvi su bili vaši počeci?
Iva: Taekwondoe mi se svidio na prvi pogled, čim sam vidjela kako izgleda trening znala sam da želim to trenirati.
Ivan: Gori sam od Ive i Mije, one su od početka treninge kvalitetnije i ozbiljnije shvatile, a ja sam to shvatio samo kao zezanciju. Ozbiljnije sam počeo trenirati tek s 14 godina. Imali smo jedno natjecanje u Sarajevu i od tada sam ozbiljnije započeo trenirati.
Jeste li trenirali neki sport prije ovoga?
Iva: Trenirala sam gimnastiku, plivanje, rukomet i košarku.
Ivan: Kratko sam trenirao košarku i atletiku.
Kako to da vam se svidio baš taekwondo?
Iva: Zapravo do taekwondoa sam došla tek nakon niza sportova. Prvo sam krenula s gimnastikom, zatim s plivanjem, ali nisam ostala ni u jednom ni u drugom. Prošla sam i kroz osnovnu školu rukometa, košarke i odbojke. 2005. godine u vrijeme maškara tata nas je odveo na jedan trening taekwondoa i od tada je krenula ljubav prema taekwondou.
Ivan: Svi su se bavili taekwondom, sestre i tata i oni su utjecali na mene.
Kako vam se svidjelo kod nas u Rugvici?
Iva: Prvi put sam ovdje u Rugvici, ali imam rodbinu u blizini, u Dugom Selu, ovdje mi je bilo jako lijepo. Klinci su bili zainteresirani i atmosfera je bila odlična.
Ivan: Bio sam ovdje i prije nekoliko godina na prvenstvu Hrvatske u taekwondou, atmosfera je bila odlična, a sada je još bolja. Djeca su zaigrana i sretna.
Što biste poručili našim učenicima?
Iva: Bavite se sportom, budite veseli, više vremena provodite vani. Nemojte biti puno na mobitelima, živite zdravo, uživajte u životu!
Ivan: Poručio bih im da nastoje dobro učiti jer je škola najvažnija, a ako se žele baviti nekim sportom neka se nastave truditi, ali držite se učenja, to je najvažnije!
Novinarke: Ana Matijević i Gabrijela Gavran, 8.d
27. listopada 2017.
Razgovor s Ivom Petanjak, predstavnicom Školske zadruge „Horugva“
Proizvodi Školske zadruge „Horugva“ privukli su veliku pozornost
I ove godine obilježavanje Dana zahvalnosti za kruh i plodove zemlje bila je prilika da učenici naše škole razgledaju proizvode Školske zadruge „Horugva“. Zamolili smo učenicu 8. b razreda, Ivu Petanjak da nas upozna s aktivnostima zadruge.
Možeš li nam se predstaviti i reći nekoliko riječi o aktivnosti Školske zadruge „Horugva“?
Zovem se Iva Petanjak, idem u 8. b. razred. Aktivna sam u Školskoj zadruzi „ Horugva“. Učenici naše zadruge izrađuju različite korisne predmete ili predmete za ukras, koje tijekom školske godine izlažemo u različitim prigodama.
Koje ste predmete danas izložili?
Ovdje možete vidjeti staklenke omotane špagom, ukrasne vrećice, narukvice i privjeske .
Koliko vremena je trebalo da napravite ove predmete?
Te smo predmete izrađivali cijela dva dana.
Na koji način ste izrađivali te proizvode? Jeste li upute tražili na internetu?
Profesorica iz kemije, Monika Marić pokazala nam je kako se ti predmeti izrađuju, koristili smo vruće ljepilo, tkaninu i užad.
Kakvo je zanimanje za te proizvode?
Zanimanje je veliko, nadamo se da ćemo nešto zaraditi i tako pomoći drugoj djeci.
Novinarka: Ena Anić, 6.d
27. listopada 2017
Obilježavanje Dana zahvalnosti za kruh i plodove zemlje u OŠ Rugvica
Svi vole palačinke
Povodom obilježavanja Dana zahvalnosti za kruh i plodove zemlje, razgovarali smo s učenicima koji su tom prigodom pekli palačinke u našoj školi.
Razgovor s Anom Matijević , 8.d
Možeš li nam se predstaviti i reći nam nešto o sebi i proizvodu koji si pripremila za obilježavanje Dana zahvalnosti za kruh i plodove zemlje?
Ja sam Ana Matijević. Danas smo nekoliko učenica osmih razreda i ja pekle palačinke za cijelu školu.
Koliko vam je trebalo da ih pripremite i je li bilo teško?
Nije bilo teško, palačinke se brzo ispeku, ali potražnja je bila velika jer svi vole palačinke.
Koliko dugo aktivno sudjeluješ u obilježavanju Dana zahvalnosti za kruh i uživaš li u tome?
Svake godine pripremim neki kolač ili pecivo za Dan kruha, dakle od prvog razreda pa sve do danas i naravno da uživam u tome.
Razgovor s Teom Molnar, 8.c
Možeš li nam se predstaviti i reći što si pripremila za Dan kruha?
Zovem se Tea Molnar, idem u 8.c, a za Dan kruha pripremila sam palačinke i muffine.
Koliko ti je vremena trebalo da pripremiš palačinke?
Palačinke se ispeku za nekoliko minuta. U pripremi palačinki sudjelovalo je pet učenika, bili smo dobro organizirani pa je sve bilo brzo gotovo.
Koji ti je ovo put da si pripremila nešto za Dane kruha?
Sudjelujem u obilježavanju Dana zahvalnosti za kruh od prvog razreda i uživam u tome.
Razgovor s Janom Marijom Bilanović, 8.a
Možeš li predstaviti sebe i proizvod koji si pripremila?
Ja sam Jana Maria Bilanović, idem u 8.a i pripremila sam kinder pingvin i kuglof, a pekla sam i palačinke s prijateljima.
Zašto si odabrala baš te proizvode?
Zato što volim ta dva kolača, a i prijatelji su me tražili da to napravim.
Koliko ti je dugo trebalo da pripremiš te kolače i je li bilo teško?
Nije trebalo dugo vremena, bilo je lagano jer sam to radila već puno puta.
Hvala svima na razgovoru!
Novinarke: Ana Mišković i Helena Pralas, 6.d